Omiš, Croatia
© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.
UREĐENJE OBALNOG POJASA I DOGRADNJA LUKE OMIŠ
(Idejno rješenje)
Autori:
Prof.dr.sc.
Mijo Vranješ (Pročelnik katedre
za obalno inženjerstvo),
Sveučilište u Splitu,
Građevinsko-arhitektonski
fakultet;
Prof.dr.sc. Duško Marušić
(Pročelnik katedre za prometnice),
Sveučilište u Splitu,
Građevinsko-arhitektonski
fakultet.
Suradnici: Križanac Ljubo, dipl.ing.građ.;
Vulić Ivo, dipl.ing.građ.; Petrov Vedran,
dipl.ing.građ.; Roje Ivan, dipl.ing.građ.
[Pritisnite za uvećanu sliku!]
1 OPIS RJEŠENJA
Grad Omiš (u užem smislu) u svojim strukturama, kao posljedica burnog razvoja doživio je velike promjene, uzevši kao ishodište zadnjih 50-tak godina. Samo u jednom bitnom segmentu svoje strukture nije, a to je gradska luka, koja ga prvenstveno determinira između ostalog, kao grad na moru što gradu Omišu za sada nedostaje! Ovim projektom nije razmatrano samo rješenje dogradnje gradske luke, već je učinjen jedan iskorak u promišljanju razvoja grada u širem smislu, koji skučeni i mali „dnevni boravak“ grada (za onaj prije 50-tak godina) preseljava sa „Fošala“ na more. Na potezu „Toreta“ - g.luka - lungo mare - Ravnice, grad Omiš dobiva tako potreban životni prostor koji mu omogućava jedini mogući razvoj što je konačno okretanje turizmu. Prema tome gradska luka je jedan centralni dio unutar cjelokupnog zahvata na potezu „Toreta“ - Ravnice!
1.1 Gradska luka
Grad Omiš na svom morskom dijelu treba izgraditi luku koja bi u svim vremenskim uvjetima pružila sigurnu zaštitu plovilima. Stoga je potrebno izraditi idejno rješenje nove luke Omiš koja bi obuhvatila prostor od zapadno „Toreta“ do uključivo na istoku „Škver“. Predloženo rješenje poslužilo bi kao podloga za urbanističko planiranje priobalnog prostora centralnog dijela Grada Omiša. Temeljni cilj izgradnje nove luke Omiš je unapređenje turističke ponude grada. Luka bi mogla imati višenamjenski karakter. Pored sportsko-rekreacijskih i nautičkih plovila luku treba izgraditi tako da može prihvatiti veći broj turističkih brodova te manji broj ribarskih i komercijalnih plovila. Luka Omiš može se podijeliti načelno na tri (3) dijela i to:
1) Glavna luka u samom centru grada zaštićena lukobranom koja bi u svom sastavu imala marinu za prihvat ukupno 230 sportskih plovila i to 50% motornih i 50% jedrilica. Kategorizacija brodova je izvršena po novom standardu iz 1993. godine prema kojemu su brodovi podijeljeni u VIII kategorija. Na lukobranu moguće je prihvatiti 5-8 turističkih brodova te 2-3 komercijalna broda u ljetnim i zimskim uvjetima.
Polazeći od pretpostavke idejnog rješenja predviđenog za izgradnju marine uz nasuti obalni pojas ograničene dužine, predviđen je optimalni kapacitet marine od ukupno 230 vezova, pri čemu se zbog neposredne blizine plaže i centra grada, ne predviđa izgradnja servisne zone u prostoru marine, kao ni zadržavanje većeg broja brodova na suhom vezu.
Potrebne površine akvatorija i kopnenog teritorija prema proračunu su:
površina akvatorija Pa = 23000 m2 ≈ 2,30 ha
ukupna površina kopna za smještaj brodova Pk = 4000 m2 ≈ 0,40 ha
površina parkirališta Pp = 2300 m2 ≈ 0,23 ha za 96 parkirališnih mjesta.
Osim površina za smještaj brodova i parkirališnih mjesta na teritoriju marine predviđena je upravna zgrada, sanitarni čvor, restoran, caffe bar i dok s dizalicom za izvlačenje brodova.
Ukupna površina kopnenog teritorija osigurati će se izradom nasipnog platoa u moru.
Zaštita lučkog akvatorija od valova iz smjera juga i lebića postići će se postavljanjem lukobrana okomito na djelovanje valova iz tih smjerova, a paralelno sa obalnim pojasom. Lukobran je projektiran pod kutom u odnosu na obalu za zaštitu od valova iz smjera juga (SE) i okomito na valove od lebića (SW).
Glavnu luku moguće je izgraditi u više varijanti. Varijante se razlikuju prema položaju glavnog lukobrana, dakle sa većim i manjim kapacitetom.
2) Pomoćna luka (servisna) istu formira lukobran sa korijenom u današnjem „Škveru“ i nastavlja na sjeverozapad u duljini cca 80m.
Ova luka namijenjena je za prihvat više turističkih brodova (8-10 vezova) u svim vremenskim uvjetima. Jedan dio sadržaja na kopnu bio bi namijenjen za servisiranje brodova te izgradnju i popravak turističkih brodova (kao što je sada).
Na vrhu lukobrana svrsishodno bi bilo osigurati crpnu stanicu za opskrbu gorivom brodova s obzirom da iste nema na širem području Grada Omiša.
Potrebne površine akvatorija prema proračunu su :
površina akvatorija Pa= 1760 m2 ≈ 0,18 ha
ukupna površina kopna za servisiranje, te izgradnju i popravak turističkih brodova Pk= 1000 m2 ≈ 0,10 ha, površina parkirališta Pp= 400 m2 ≈ 0,04 ha
3) Središnji dio koji se nalazi između glavne i pomoćne (servisne) luke predviđa se nasuti približno 25m od sadašnje Jadranske turističke ceste (D8). Tako se dobiva vrijedan prostor u samom centru grada približne veličine 7500 m2 (0,75 ha)
Detaljnim urbanističkim planiranjem odrediti će se namjena ovog vrijednog prostora i predvidjeti mogući sadržaji koji uključuju šetnicu (lungo mare) plivački bazen, park i druge sadržaje primjerene ovom novoizgrađenom prostoru koji predstavlja lice grada Omiša
1.2 Uređenje obalnog pojasa
Južna i jugoistočna obala grada Omiša, od Fošala, pa sve do Ravnica, je u nezadovoljavajućem stanju. Zbog vrlo uskog obalnog pojasa koji je sa sjeverne strane ograničen magistralom, odnosno obalnom prometnicom za Ravnica, ali i zbog neuređenosti te vrlo lošeg pristupa moru, javlja se potreba za temeljitim preuređenjem.
Budući da se priprema vrlo obiman rasplet (izgradnja) prometnica sa zaobilaznicom grada, gdje će se pojaviti velike količine iskopa u kamenu, pravo je (i krajnje) vrijeme za obavljanje priprema da se iskoristi taj materijal za uređenje navedenog obalnog pojasa. Učinila bi se velika i nepopravljiva pogreška ako se ne iskoristi tako povoljna prilika. Jednim zahvatom (izgradnja zaobilaznice) mogu se na najracionalniji način riješiti dvije velike graditeljske zadaće.
Nasipanjem predviđene količine oko 300.000 m3 iskopanog kamenog materijala uzduž spomenute obale bitno bi se popravili uvjeti za stvaranje vrlo lijepih šljunčanih plaža, a dogradnjom i proširenjem luke stvorili bi se uvjeti daleko boljeg prihvata plovila, naročito onih turističkih koji ljeti dovoze turiste u obilazak vrlo lijepe okoline grada Omiša. Orijentacija grada na turizam u svakom slučaju traži i odgovarajuće sadržaje, a to je prije svega lijepo uređena i održavana obala s raznolikom ponudom za odmor i razonodu. Šljunčane plaže u tom smislu su jedan od najvažnijih sadržaja. Sada na tom dijelu postoje dosta uske šljunčane plaže (žalo). Procjenjuje se oko 7.000 m2. Predloženim nasipanjem kamenog materijala povećala bi se površina žala za oko 31.000 m2. Dakle, površina žala povećala bi se za više od 4 puta. Ako se uzme standard da po jednom kupaču treba osigurati 8 m2 (ovo je izuzetno komforno), tada bi istovremeno na plaži moglo boraviti preko 4.500 kupača. Proširenjem žala moguće je postaviti šetnicu po cijeloj dužini navedene obale, što je izuzetno važno, jer je sada ta komunikacija otežana ili gotovo nemoguća. Znači, ovakvim zahvatom turistička ponuda se može podići na znatno višu razinu. Nije potrebno posebno naglašavati da bi se jedan dio obale uredio nakon devastacije što su je samovoljnim zahvatima (neplanskim nasipanjem) već degradirali.
Za sve ovo što se predlaže nužno je izraditi detaljnu dokumentaciju na temelju ozbiljnih istražnih radnji. Radi se o zahvatu na obali u većim razmjerima, pa će promjene okoliša biti osjetne. Očekuje se na bolje. Kako je pomorsko dobro pod posebnom prismotrom, bez dovoljno argumenata ovakav zahvat se neće dopustiti. Zbog svega navedenog već sad se mora započeti s odgovarajućim istraživanjima i izradom potrebite dokumentacije, jer kad započnu radovi na iskopu za prometnice bit će prekasno.
Ovim Idejnim rješenjem uređenja obale u Omišu praktično se pokreće razmišljanje o ovoj zadaći. Za buduće gospodarenje priobalnim područjem mora se napraviti sva relevantna tehnička i upravljačka dokumentacija.
Uređenje plaža (opis rješenja)
Jugoistočno od pristana pruža se kupališni dio obale. Nagib dna je relativno strm, pa zadržavanje žala u većim količinama bez izgradnje potrebnih objekata nije moguće. S obzirom na ekspoziciju (izloženost valovima) te na osnovi batimetrije procijenjeni su oblici uvala i raspored kamenih tombola. Da bi se ublažio nagib dna te omogućilo oblikovanje lica plaže predlaže se uzduž obale nasuti opći kameni materijal do kote -1.50 m n.m., na koji će se zatim nanijet tucanik odgovarajuće krupnoće i od kojeg će more učiniti žalo. Podvodna kosina kamenog nasipa nagiba 1:1.2 se štiti od djelovanja valova krupnijim kamenim blokovima procijenjene mase 100 do 500 kg. Oblici uvala i stabilnost žala osigurava se kamenim tombolama u kojima je procijenjena masa kamenih blokova oko 2500 do 3000 kg. Kruna tombole i površina žala je na koti 1.60 m n.m. Žalo se procjenjuje prosječnog zrna oko 30 mm.
Prvo se nasipa opći kameni nasip do kote -1.50 m n.m., zatim se radi zaštita podmorske kosine nasutog kamena i oblikuju tombole. Na kraju se nanosi zdrobljeni kamen za žalo. Ovaj redoslijed će uvjetovati organizaciju dovoza, selekciju i način ugradnje kamena. Dakle, sve će se uskladiti s organizacijom iskopa zaobilaznice. S obzirom da nije moguća idealna selekcija u završnom sloju (tucanik) naći će se koji krupniji komad kamena. Bit će potrebno nekoliko sezona da se učini žalo i pokupe ti krupniji komadi koji se bace u dubinu. U početku su bridovi tucanika oštri, ali samo u jednoj zimskoj sezoni kad su valovi snažniji, zrna se već dobro zaoble. Zato završni sloj treba ugraditi prije zime.
Budući da se radi o umjetnoj plaži (nije prirodno nastala) obavezno je skoro svake ili svake druge godine prihranjivanje tucanikom, uvijek prije početka zime (listopad ili studeni). Količina i mjesto nasipanja odredit će se motrenjem oblika plaže koji se mijenja ovisno o smjerovima iz kojih valovi dolaze te o njihovom intenzitetu. Zato je važno dobro poznavanje valnog spektra po prostoru i vremenu. Isto tako porijeklo kamenog materijala uvjetuje brzinu trošenja i smanjenja zrna žala. Sitniji materijal se odnosi u veću dubinu.
Za dokument u "Microsoft Word" formatu
pritisnite ovdje:
