22. lipnja 1941. godine - Dan osnivanja
sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska
obilježava kao svoj blagdan - Dan antifašističke borbe koja je donijela
uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2.
svjetskom ratu.
Bio je to dramatičan dan i u svjetskim
razmjerima. Rano ujutro nacistička Njemačka na širokoj fronti prema Lenjingradu,
Kijevu i Moskvi napala je Sovjetski Savez i tako prekinula kratkotrajno
savezništvo Hitlera i Staljina. Na vijest o tome događaju, bez
ikakvih naloga sa strane, sisački Hrvati, komunisti i antifašisti krenuli su pod
vodstvom Vlade Janjića Cape u šumu, u borbu s Pavelićevom
Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom.
Do tog trenutka, službeno u sklopu Kominterne, kao glavni neprijatelj komunista
nije bila označena fašistička osovina, nego zapadne imperijalističke zemlje.
Ipak, hrvatski domoljubi, komunisti, nisu čekali proglase i pozive koji su
kasnije zaredali. Krenuli su u akciju, svjesni velikog preokreta na istoku, ali
i potrebe da u nacionalno-oslobodilačkoj borbi pridonesu slomu fašizma i
stvaranju nove državne zajednice - federativne Jugoslavije, u kojoj će, kako su
se nadali, i Hrvatska biti ravnopravna federalna država.
Iako u Hrvatskoj tada nije bilo uvjeta za pokretanje ustanka širokih razmjera,
ipak je bilo komunista i Hrvata koji su antifašistički mislili i gradili
budućnost na demokratskim osnovama. U svome tromjesečnom djelovanju u šumama oko
Siska 1. partizanski odred u Jugoslaviji izvršio je nekoliko diverzija na
željezničku prugu i telegrafsko-telefonske linije, te organizirao ilegalni i
propagandni rad u Sisku i okolnim selima.
Sastavljen isključivo od Hrvata, odred je razbijao nacionalnu podvojenost što su
je stvorile ustaše, pa je njegov kasniji dolazak na Baniju imao velikog odjeka
među tamošnjim srpskim pučanstvom. Počevši od Siska kroz teške godine rata,
ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog
naroda za partizanski pokret. To je omogućilo stvaranje hrvatskog
antifašističkog sabora ZAVNOH-a i konstituiranje federalne države Hrvatske koja
je izašla iz rata kao pobjednik na strani savezničkih demokratskih snaga.
Poslije partizanske borbe utvrđene su i granice Hrvatske, a vraćeni su joj i
oteti dijelovi - Istra, Rijeka, Zadar i jadranski
otoci. No, Hrvatska nije mogla ostati u sklopu jugoslavenske federacije zbog
neravnopravnog položaja.