Karlo Bulić

Autor: akademski kipar Kažimir Hraste

Sjećanje na Karla Bulića, velikana hrvatskoga glumišta i hrvatskog filma i televizije, prvi je javni spomenik jednom glumcu u Hrvatskoj, a izradio ga je akademski kipar Kažimir Hraste, u mjestu odakle potječe glumčev otac - Inicijator cijelog projekta je redatelj Danijel Marušić

TUGARE - Na velikoj svečanosti u mjestu Tugarima ovoga vikenda otkrivena je bista Karla Bulića (Trst, 1910. - 1986., Beograd), velikana hrvatskoga glumišta i hrvatskog filma i televizije. Brončanu bistu, koja je ujedno prvi javni spomenik jednom glumcu u Hrvatskoj, izradio je akademski kipar Kažimir Hraste.

- Iz štovanja prema Bulićevu glumačkom opusu, kako na filmu i televiziji, tako i u kazalištu, iz štovanja prema njemu kao osobi i sjajnom suradniku, došao sam na ideju da mu se odužim i na ovaj način definiram njegovo mjesto u povijesti hrvatske kulture — rekao nam je redatelj Danijel Marušić, inicijator ovog hvalevrijednog projekta, koji je s Bulićem surađivao punih dvadeset godina, od 1966. do 1986. godine, kada je Bulić umro.
Kako je kazao Marušić, Bulić je četrdesetih godina prošlog stoljeća bio član splitskoga dramskog ansambla, zasigurno najboljeg u tadašnjoj Jugoslaviji. No njega je iz Splita i Hrvatske "oteo" Bojan Stupica koji ga je s brojnim sjajnim glumcima od Ljubljane do Skoplja odveo u Beograd u Jugoslovensko dramsko pozorište.

- Stupica je time "srušio" većinu kazališta, a najviše splitsko, odakle su u Beograd otišli Bulić i Jozo Laurenčić koji su svojom glumom iskazivali veličinu jednog od najvećih svjetskih komediografa Marina Držića. Osoba Karla Bulića urezala mi se u dušu još u djetinjstvu kada sam ga gledao u Splitu. Nakon naše suradnje u nekoliko komedija, početkom sedamdesetih Bulić je prihvatio moju ponudu za lik dotura Luigija u TV seriji Naše malo misto, a ostalo je sve povijest koju je svojim talentom ispisala ova glumačka legenda.
Ča smo na ovon svitu, Čovik i po, Ustrijelite Kastora, Istarska rapsodija, Pjesma od rastanka, Ekvinocij, Deseti rođaci... - samo su neki od naslova koje su, uz neponovljivi scenarij Miljenka Smoje Malo misto, suradnjom ostvarili Marušić i Bulić.

- Genetski i duhovno Karlo Bulić bio je oličenje dalmatinskog čovika - dodao je Marušić.
Prema njegovim riječima, svečanost otkrivanja biste Karla Bulića bila je doslovce biblijska. Lijevana u bronci, bista je našla svoje mjesto u središtu Tugara, odakle je podrijetlom Bulićev otac, na zelenoj tratini koju su s ljubavlju uredili mještani. Ta ljubav i štovanje koju su Tugarani iskazali prema svom sumještaninu, dirnula je Danijela Marušića koji je tako dobio potvrdu o Tugarama kao pravom odabiru mjesta za postavljanje biste jer se razmišljalo i o Splitu.

Uz Marušića, koji je otkrio bistu, u programu svečanosti pred Zadružnim domom sudjelovali su Goran Grgić, predsjednik Društva hrvatskih glumaca, Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, te dr. Vlatko Perković koji priprema monografiju o Karlu Buliću. Nakon Lijepe naše u izvedbi Ratomira Kliškića i nastupa klape Omiš mnogobrojni posjetitelji ove svečanosti prisjetili su se osebujnog Bulićeva glumačkog opusa iz 36-minutne projekcije iz antologijskog izbora koji je pripremio Danijel Marušić. Dodao je kako je zatečen brojem štovatelja lika i djela Karla Bulića koji su došli sa svih strana. Za dobro raspoloženje pobrinuli se se sami Tugarani koji su pripremili bogati domjenak, posluživši među ostalim i soparnik - najstarije hrvatsko registrirano jelo.

Objavljeno: "Slobodna Dalmacija" - utorak, 12. studenog 2002. godine