|

Omiš,
Croatia
-
Site map
-
Picture Gallery
-
Video Gallery
-
Information
-
History
-
Arts, Culture &...
-
People
-
News
- Chat Room
-
Curiosity
-
Search
-
Links

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights
reserved.
|
Jedrenjak legendarnih Omiških gusara se
izgrađuje u njihovom gnijezdu!
(Omiška
Strijela - "Sagitta di Almissa" - "Almissa Arrow")
- Omiški
brodograditelji u pripremi za posao tisućljeća...

"Sagitta di Almissa" (Omiška
Strijela) /Ship model by
Mirko Peričić/


Brodogradilište "Loger" prilikom porinuća
Dubrovačkog Galijuna
24. kolovoz, 2005.
Strpljenja molimo...
Prvo da se stiša sva pompa
povodom završetka
posla stoljeća:
"Tirena" - Galijun Dubrovačke Republike
U međuvremenu pročitajte sažetu
povijest omiških gusara...

Pečat omiškog kneza Nikole Kačića,
iz XIII. stoljeća
U srednjem vijeku tokom XII. i XIII. stoljeća
gradom su vladali knezovi Kačići koji su bili na čelu omiških
gusara. Omiški gusari su vodili napade na papinske galije i trgovačke
brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,... Sve su to bili
povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali
plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim
gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata.
Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221.
godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski
rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio
je svojevrsan kraj moći knezova Kačica i njihove vladavine u gradu
Omišu.

Tvrđava Starigrad (Fortica)
Gusarsku povijest zorno predočuju
gradske tvrđave
Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice može se vidjeti cijeli
Omiš,
a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu,
Srednja Poljica i ušće
rijeke Cetine. Za gusarenje, to je bilo veoma važno, glede se sa jednoga mjesta
moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.

Omiška strijela - omiški
gusarski brod, XII. stoljeće
Maketa broda, rad
Mirka Peričića
Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške
strijele,
odličnih karakteristika.
Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela je bila plitki gaz
koji im je omogućavao brzu pokretljivost a isto tako i učinkovito
povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. Omiški
su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more,
koji je bio neobično važan.
Taj podvodni zid (Mostina) se nije vidio glede je bio pod vodom, a imao
je samo jedan otvor koji je bio prilagođen
omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se
neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi ih pokušali slijediti. Na lijevoj
obali rijeke Cetine bila je izgrađena
i mala tvrđava
(Gomilica), koja je sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s
Mostinom.
Nakon Kačića, gospodari Omiša
izmjenjuju se, a gusarstvo, premda jos uvijek djelatno, više nikada neće
biti tako uspješno kao za njihove vladavine. XIV. stoljeće bilo je obilježeno vladavinom bribirskih knezova
Šubića nad gradom. Nakon
Šubića gradom vladaju: braća Horvat, koji su bili pod zaštitom
bosanskog kralja Trvtka I.; bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić;
Ban Ivaniš Nepilić; obitelj Matka Talovca, koja vlast nad gradom dobiva od
kralja Zigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

Abordaž - napad s provom
piše: Srećko
LORGER
Kraj 12. i prva polovica 13. stoljeća razdoblje je najintenzivnijeg omiškog
gusarenja. U dokumentima omiško se brodovlje naziva općim imenom lignus, galea,
navis, ali sve češće i sagittae (strijela). Potvrdu da grade i posjeduju takvu
vrstu "opasnih brodova" možemo naći u izvještaju sa sastanka održanog 22.
studenog 1238. godine između Dubrovčana i Omišana, gdje je predmet spora sagitta
koja je opljačkala dubrovačku lađu.
Berislav Visković u djelu Omiška strijela (Split, 2001.) ističe odredbu
mirovnog ugovora iz 1245. godine između Dubrovčana i Omišana po kojoj se ovi
potonji obvezuju da će njihovi brodovi prilaziti dubrovačkim samo krmom (Et
ubicumcue inuenerimus lignum de Ragusio, ueniam ad illos cum pupis et accipere
ab eis queumous voluerint). Tridesetak godina kasnije, 1274. godine, u ugovor
između Mlečana i Omišana također je ušla odredba da se omiški brodovi ne smiju
mletačkim približavati pramcem, već samo krmom (Et si cum uerbo illorum de ligno
uel lignis venient, nisi cum puppe im antea).
Zašto je uopće bilo zabranjeno približavanje, dakle pristajanje, pramcem?
Sagitta (strijela) bio je tip broda dugog i vitkog oblika "s pramcem čiji se
vrh najčešće završavao u obliku šiljastog kljuna". I na slikama iz crkvice sv.
Luke u Donjem Humcu uočljiv je kljun ili rilo (grč. embolon, lat. rostrum),
karakterističan i za antičke ratne brodove. Najvjerojatnije je da je zbog te
svoje linije, što podsjeća na laku (vitku) galiju (galea sottile), te velika
manevarska svojstva, i dobio naziv sagita, saetta, što u potpunosti odgovara
pojmu - strijela. Na bračkim crtežima također se mogu nazreti ostaci nekadašnjeg
"abordažnog mosta" (manus ferrata, corvus), koje su imale onodobne galije u
obliku "rembate" (rambata), preko kojega je gusarska posada preskakala na
protivnikov brod pa se borba nastavljala na "kopneni način". Otud talijanski
izraz abordaggio ili arrembaggio (arrembare - navaliti, nahrupiti na zakvačen
brod).
Omišani su, dakle, napadali "abordažem s pramca"! Napadno je sredstvo bila
prova sa šiljastim kljunom od željeza ili drva. Kljun (rilo) je istodobno
služilo za probijanje bokova i kao most za uskakanje ("skočnica" ili "skakalo")
na protivnički brod. To je zasigurno bio razlog što u ugovorima Omišana s
Dubrovnikom (1245.) i Mlecima (1274.) izrijekom stoji kako se od omiškog
brodovlja traži da se približava "krmom, a ne pramcem". Time se, svakako, u
neposrednom susretu željelo već u startu paralizirati borbenu prednost omiških
brodova.
Jadransku gusarsku epopeju kasnije nastavljaju poznati senjski uskoci koji
također rabe "kljun" ili "skočnicu". Veliki povjesničar Mediterana Fernand
Braudel (Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., Zagreb, 1998.) piše:
Uostalom, što učiniti protiv njihovih sićušnih barki na vesla koje plove velikom
brzinom, a tako su lagane da plove i prolaze i najplićim otočkim kanalima kamo
ih galije ne mogu pratiti, a da se ne izlože opasnosti da probiju trup?... Lakše
bi bilo, kaže jedan mletački senator, rukom pticama zabraniti zračni put nego
uskočkim galijama morski put.
Objavljeno: 1. prosinca
2004.
IZVOR:
"Slobodna Dalmacija"

Back
to "News"
Top of page
|