www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


NA OMIŠKOJ STINI (4)

 

Brda, more, rijeka - sve pjeva klapsku pjesmu

Festival dalmatinskih klapa pokazuje ne samo nezaustavljivu trajnost, nego i sve masovniju zastupljenost. Sve čuvene hrvatske pjevačke klape potvrdile su se, a neke i afimirale upravo na omiškom festivalu. Tu je počelo, tu traje i tu će biti dok bude pjesme i vjere u pjesmu. To je prostor u kojemu izvorni pjev zvuči poput sudionika i svjedoka povijesnog i prirodnog

piše: Anatolij KUDRJAVCEV

Rečeno je kako Omiš posjeduje status kulturnoga grada. I kako na tom području ima niz značajnika. O tomu svjedoči i prof. Mihovil Popovac, voditelj Centra za kulturu i njegove izdavačke djelatnosti te ravnatelj Osnovne glazbene škole Lovro pl. Matačić, ustanovljene 1991. godine.
Već odavno kolaju priče i stižu konkretne potvrde o naročitoj glazbenoj nadarenosti omiške mladeži, što je još jedan dokaz posebnosti toga gradskog ugođaja.
Glazba, naime, kao da struji iz svih pora te prostorne zadanosti. Brda, more i rijeka pjevaju svoje zavjetne pjesme, a ljudska duša ih već stoljećima čuje, prati i oponaša. Omišani su, dakle, mediteranski svijet s posebnim sluhom, a i s naročitom sklonošću prema pjesmi i zvucima suptilnih glazbala. I te im nasljedne darove vrijeme nije uspjelo oduzeti kao što se to, primjerice, dogodilo novim Splićanima, od kojih, valjda, još svaki stoti potvrđuje pretpostavke sluha. Nekadašnji mandrili bi rekli kako je današnji Split posta’ grad gluvaši.

Pjesma s Fošala

A Popovac dobro zna s kim ima posla, živi s ljudima koje je priroda nadarila izrazito profinjenim uhom. Eto ste se, recimo, zadržali pred prodavačkim stolom na Fošalu, već spomenute trgovkinje Mladenke Medić-Brzović, rođene Omišanke, koja nudi dinje i ostalo voće, a ona vam, u vezi s dodirnutom temom, diskretno i ljupko zapjevuši jednu od poznatih, već klasičnih romansa. A kad ste joj se, onako iz pristojnosti, glasovno pridružili, gospođa se automatski prihvaća skladne terce, harmonijski potvrđujući svoju glazbenu spremnost. Nešto, dakle, što vam se ni slučajno ne može dogoditi na splitskom pazaru.
Popovac je kao direktor Centra za kulturu svojedobno vodio Festival dalmatinskih klapa u Omišu, čijom su umjetničkom dušom tijekom godina bili Ljubo Stipišić, Eduard Tudor, Nikola Buble, a danas je to vranjičanski Splićanin dr. Miljenko Grgić, jedan od vodećih splitskih glazbenih stručnjaka i kritičara. Uzgred treba istaknuti da je i moćnomu trogirskom teoretičaru i praktičaru glazbe dr. Nikoli Bubli omiški Centar za kulturu objavio knjigu Dalmatinska klapska pjesma, što je još jedan konkretan dokaz naročite angažiranosti i visoke razine te glazbene sredine.

Klapsko svetište

Prodavačica i pjevačica Mladenka Medić-BrzovićU Omišu ste se, primjerice, našli upravo prigodom 37. festivala dalmatinskih klapa, a to je motiv dostojan dodatnog uzbuđenja. Riječ je o festivalu koji pokazuje ne samo nezaustavljivu trajnost, nego i sve masovniju zastupljenost. Doduše, klape se sastaju gdje god stignu, a stižu odasvud sve više i više. Omiš je njihovo glavno svetište, najvažnije mjesto njihove vjere i mjere. Sve čuvene hrvatske pjevačke klape potvrdile su se, a neke i prvi put afimirale, upravo na omiškom festivalu. Tu je počelo, tu traje i tu će biti dok bude pjesme i vjere u pjesmu.
To je prostor u kojemu izvorni pjev zvuči poput sudionika i svjedoka povijesnog i prirodnog. Nije mogao naći sretnije poprište za svoja nasljedna čuvstva. Ne radi se, dakle, samo o pjevanju i o gostovanju mnogobrojnih klapa što stižu iz svih naših krajeva te potvrđuju naročitost podneblja i njegove predaje. Uzgred rečeno, malo je naroda na svijetu koji se mogu podičiti tako rafiniranom melodioznošću i akordskom složenošću domaće, prirodne pjesme te ljepotom glasova amaterskih izvođača.

Jubilej "Dalmatine..."

Sve to upravo u Omišu zvuči iskonski najautentičnije. Je li to poklon nekakve magične akustičnosti ambijenta čija brda i čiji drevni zidovi sudjeluju u glazbi i u njezinim porukama? Ili je to kakva mistična suradnja posebnosti zraka i zadanosti oblika? A upravo u Omišu prvi put su se oglasile neke već legendarne melodije Ljube Stipišića, Krešimira Magdića, Dinka Fia, Duška Tambače, Zdenka Runjića i mnogih drugih uglednih tvoraca klapske glazbe, a stihovi Jakše Fiamenga, pokojnoga Momčila Popadića i drugih pjesnika, koji se povremeno upleću u tu omišku klapsku romansu, neprestano odzvanjaju omiškim kaletama.
Uostalom, omiški se festival danas ne može zamisliti bez pojedinih osobnosti, a prvo ime svih festivalskih godina po općemu mišljenju je Ljubo Stipišić Delmata, motor klapskog pjevanja, primus inter pares, Gibonnijev otac, ali i otac mnogih pjesama s najsjajnijim klapskim timbrom, s testamentima i Lepantima, molitvama i prepoznavanjima života u baštinjenom. Uostalom, prošlo je ove godine točno 30 godina da je njegova Glazbeno ozračje Omiša s umjetničkim voditeljem Miljenkom Grgićemizvanserijska Dalmatino povišću pritrujena, u koju ne samo vjeruju već se i kunu svi klapski pjevači, od Trogira do Puntara, od DC Vranjica do Cambija, prvi put izvedena na omiškoj pjaci ušavši u sva srca i postavši neslužbenom himnom i zaštitnim znakom klapske Dalmacije. Obljetnica je, kako je i red, proslavljena i u velikom klapskom finalu.

 
 
 
 

Objavljeno: 21. listopada 2003.    
IZVOR: "Slobodna Dalmacija"

 

 

 

                                                                                                                        Top of page                                                                                                          Next