www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


A more se još penje...

 

ZAPIS - IZ SLIMENA UZ 75. OBLJETNICU ROĐENJA PJESNIKA JOSIPA BEPA PUPAČIĆA

 
 

 

Bitna točka u njegovu stvaralaštvu jest slutnja da ide u susret sudbini, i odatle ona neutješna doza tuge skrivena iza njegova prepoznatljiva smiješka. Iza te nježne koprene krije se bit, do koje je on neprestano pokušavao doprijeti, pogledati što stoji na kraju, kad će put koji mu je namijenila sudbina postati jasan

U nevelikoj Bepovoj radnoj sobi sve je otprilike isto kao i prije putovanja u London, proljeća 1971. godine.
Na stolu portabl-pisaći stroj marke Olimpija, s kojeg samo pjesnici mogu pričati s morem što se penje i smije, ovelika biblioteka s figuricama pred knjigama, starinski televizor, radio i ženska torbica, tri knjige sabranih djela u izdanju Saveza slijepih na Brajevu pismu... Sve je, dakle, isto osim mjesta i godina. Jer soba više nije u Zagrebu pod Sljemenom, nego na Slimenu pod Mosorom, i nije godina sedamdeset i prva, nego Josipov 75. rođendan. I, ono najtužnije - nema njega.

Pred policama s knjigama drugi poet, Jakša Fiamengo, nešto prebire. Jednom sam vidio tu svoju prvu knjigu iz ’68. godine... morala bi biti ovdje negdje... tad sam bio mladi pjesnik, i vidiš tu, na ovoj fotografiji s Bepova sprovoda sam i ja, nosim kapsil - pokazuje nam Jakša, dok s guvna pred kućom Pupačićevih, pretvorenom krajem osamdesetih u pjesnikov spomen-dom, hrapavi glas Josipa Gende pjeva o cvijetu izvan sebe, Cetini, danu koji pokušava da se bijeli, o onom moru, koje je Slimenu tako blizu da jugovina sigurno nosi miris i šum, no Mosor se ispriječio baš tu, pred nosom. Pa more nikako da se uspenje...

Njegovim je imenom pjesmu posvećenu Bepovoj kćerki Rašeljki nazvao i brat Frane, posljednji preživjeli od braće, jer su od struje, ili vatre, kako se ovdje kaže, prije Josipove pogibije u avionskoj nesreći na Krku, poginuli Vicko, Ivan i Ante. Frane je bio zadužen za čitanje Bepovih stihova i pisama majci Ivi, pa nije čudno da mu je u uhu "zapelo" nešto od bratove darovitosti.

Bili smo jednom svi zajedno na moru, i tamo me oduševilo ono što sam vidio; zlatno žalo u kojem smo svi kopali svoja "mala mora", ona pusta sreća, dupini... Nakon puno godina, ležeći u bolnici, svega sam se toga sjetio i snimili smo pjesmu za Rašeljku - spominje se Frane. 

Jezivo zvuči činjenica da su sva braća poginula istog dana, u nedjelju, i u isto doba, poslijepodne. Don Marin Škarica, također Slimenjanin, napominje: - Biografi često griješe. Josip je bio četrnaesto dite u matere, a u oca šesnaesto. To pokazuje kolika je bila želja za životom u kući Pupačića, premda ih sudbina nije štedjela!

Oko tamne obiteljske grobnice okupili su se na Josipov rođendan splitski i omiški daroviti pučkoškolci. Kažu, u školskim se skupinama bave literarnim aktivnostima, a većina ih zna napamet poneku pjesmu Josipa Pupačića. More je tu kao obavezno. Osmašica Barbara iz Omiša već je nekoliko puta sudjelovala na susretima u Slimenu, i ne samo ono što svi znaju.

- Čitala sam uz Cetinu jutros pjesmu koja se isto tako zove. Znate ono "tri ovce na otoku i jedno magare...". Tko to ne zna?!
Napominje kako se u njezinoj obitelji veoma poštuje poezija, a ona je ime trebala dobiti prema Bepovoj kćerki Rašeljki. No, Prevertova Barbara ipak je nekako romantičnije zazvučala.

- Nije fer što su pjesnikova braća, pa na koncu i on sam, njegova žena Benka i kći završili tako tragično. Često o tome razgovaramo, i mislim da takva tragedija svakoga mora dirnuti - zaključuje Barbara, razmišljajući na način mladih o preteškim pitanjima kojima se odgovora ni stari nisu uspjeli domisliti.
Na putu od groblja do Pupačićeve kuće, zalegle u malom gaju, pred kojim "plešu jablani viti" (J.P. naravno), slične misli dijelimo i s akademikom pjesnikom Lukom Paljetkom.

- Po svemu sudeći, postoje signali koji pokazuju da je nešto sudbinski ucrtalo put njegove obitelji, a Josipov život je sabirna točka te tragike. Bitna točka u njegovu stvaralaštvu jest slutnja da ide u susret sudbini, i odatle ona neutješna doza tuge skrivena iza njegova prepoznatljiva smiješka. 

Iza te nježne koprene krije se bit, do koje je on neprestano pokušao doprijeti, pogledati što stoji na kraju, kad će put koji mu je namijenila sudbina postati jasan. A taj trenutak bio je u času njegova sraza s vječnošću. Tada mu je sve bilo lako i sve jasno, uvjeren sam - dijeli svoj dojam s nama gospar Paljetak. Dodaje i kako je konačno vrijeme da se objave Pupačićeva sabrana djela jer su sva dosadašnja izdanja i zbirke bile nepotpune.

- Sve bi to stalo na oko četiri stotine stranica, i imali bismo izdanje kakvo je Bepo zaslužio. Ne znam što se čeka — pita se Luko Paljetak, za kojim seoskim putovima kroče svi oni školarci tražeći autogram. I Fiamengo je slično prošao.

- Vidi Jakše, izgleda ka nogometna zvijezda — komentira fotoreporterska savjest za leđima, dok pjesnik grozdu djece oko sebe pokušava ugoditi kakvom dosjetkom i obveznim potpisom. Jasno je da se djeca i poete najbolje razumiju. Anđelko Novaković iz Društva hrvatskih književnika nije tako popularan kao meštri stiha, no njemu je na pameti dovesti ljude k ovakvim hodočastilištima.

- Recite, bi li se ovoliko svijeta svake godine okupljalo u malim mjestima poput Rastušja, Lukovdola, Slimena? Sigurno da za ta seoca ne bismo ni čuli da ih velikima nisu učinili veliki pjesnici što su se u njima rodili. Stoga domaći moraju iskoristiti priliku koja im se nudi - mišljenja je on.

Hrvatska bi tako osim ekološkoga, mogla imati i pjesnički turizam, a potreban je samo jedan džep dobre volje, za početak. I baš je dobro vidjeti ovoliko ljudi okupljenih u zamosorskom selu nekog radnog dana, pod Bepovim križem koji svejedno gori. Makar i se i ne okupali u onome moru što dobrojutro veli!

 
Damir Šarac
 
 

Objavljeno: 21. rujna 2003.    
IZVOR: "Slobodna Dalmacija"

 

 

 

 

  Back to "News"                                                                                        Top of page                                                  Back to "News - Arts, Culture &..."